O Velebitu

Velebit je naša najprostranija planina te najduža planina Dinarida. Dužina mu je gotovo 145km – od Vratnika nad Senjom na sjeverozapadu do okuke Zrmanje na jugoistoku. Od oba lnog pojasa do kopnenog podnožja u Lici u prosjeku je širok 14km, ali od mjesta do mjesta širina varira – od najviše 30km u sjevernom do najmanje 10km u njegovom južnom dijelu. Na površini od približno 2270km2  nalazi se bezbroj krševitih grebena i ponikva, kukova, gorskih hrptova, dolina i pretplaninskih vrhova, od kojih njih 130 premašuje nadmorsku visinu od 1370m.

Padine Velebita su strme, a hrbat širok. Primorska padina, kojom se spušta do mora, mnogo je viša od kopnene padine. Visinska razlika primorske padine od mora do najnižeg prijevoja iznosi oko 700m, a do najvišeg vrha čak 1757m. S kopnene strane Velebit se samo 150 do 1150m uzdiže iznad ličke visoravni, jer ona već leži na nadmorskoj visini oko 500 do 600m. Padine se međusobno bitno razlikuju i izgledom. Primorska je padina vrlo krševita i gola, sive ili žućkasto-sive boje, prošarana sitnim zelenilom dok se kopnena padina, iako strma, doima puno pitomije, jer je gotovo cijela obrasla šumom, pa je tamnozelene boje.

Klima na Velebitu drastično varira na malim udaljenostima – od submediteranske klime u velebitskom kanalu do planinske klime na vrhovima Velebita te kontinentalne klime u Ličkoj visoravni.
Velebit je još 1981. godine proglašen Parkom prirode, dok je 1999. Sjeverni Velebit proglašen Nacionalnim parkom. Ostala zaštićena područja unutar Parka prirode su: